Princeza nemira

« 4005.GODINA-MARS | Main | SAMO NJEGOVA »

GRAM SREĆE
2011/03/02,11:20

Pre podne.

Pahuljice su rešire da repriziraju baletsku izvedbu.

Sudaraju se,vrte,poskakuju poput nekakvih balerina ,ponosne što nas očaravaju na sceni.

Moj Anđeo me ubeđuje da izađemo u dvorište i pravimo sneška belića.

Kažem joj da je hladno.Da je mećava.Da vetar ledi sve oko sebe.

Ona ne odustaje.Tvrdi da moramo izaći.Smeši mi se onim njenim Anđeoskim osmehom.Napokon me ubeđuje.Navlačimo bundice i kape i izlazimo.

Vetar nas šiba a svih strana.Pahulje nam se unose u lice.Ona uporno premešta sneg sa jednog na drugi kraj prazne žardinjere i veselo se smeši.

Shvatam......toliko smo okupirani svakodnivnim obavezama.Poslom.Računima.Platama.Kupovinm.Brigama o kući,o deci...

Toliko se brinemo da samo zaboravili da uživamo u malecnim radostima koje nam život svakodnevno donese.

Možda ćete se buniti kada ovo budem napisla ,međutim uverena sam da svako od nas svakoga dana dobije barem gram sreće.

Taj jedan jedini gram nekada vredi više nego tone pretvaranja,lažnh osmeha,prividne ljubaznosti.

Upravo taj gram,tako mali i jedinstven oslikava suštinu života.

Šteta samo što tako često ne uspemo da ga zapazimo,što prolazi pokraj nas ne vrišteći na sav glas da ga čujemo a nama su izgleda potrebne naočari da bi ga uočili.

Šeta što želimo tone,kilotone(kako to već ide da mi ne zamerite).Ni one nam dovoljne nisu.

Jedva da neko od nas primeti taj jedan jedini gram,koji nas poseti svakoga dana bez izuzetka.

Oni koji tuguju i plaču treba da se raduju.Suze dušu čiste.Pripremaju je na novi početak.

Oni koji sreću dobijaju u tonama treba da se zamisle.Tuge uvek uspeju da speru sreću ma koliko malecne bile.

Tuga sreću nadjačava.Najgori joj je neprijatelj.Na tone sreće ,samo jedan gram tuge i sreća nestaje.

Ali taj jedan jedini gram sreće,moramo naučiti da primetimo.

On je svuda oko nas:u detinjem osmehu,u zanosnom pogledu,u snežnoj idili,čarobim rečima nama lično upućenim,u  trenutku kada se probudimo i shvatimo da smo živi.

Nisam umela da taj gram sreće cenim.

Tražila sam njegove drugove,sestre,čitavu rodbinu da me posete.

Sada znam.

On je jedini.

Potpuno jedinstven.

On sve nadjačava.

Daje besmislu smisao.

Tako je "malecki" a tako važan.

U samo jednom momentu ruši sve nevolje.

Ponosno se pojavi uvek kada nam je najpotrebnji.

I nikada ,nikada ne prelazi svoju težinu.

Upravo zbog toga je i najveći.

Gram sreće.

Nikome naškodio nije.

Tone sreće pak mogu da izazovu suprotan efekat.

Moj Anđeo je upao u sneg.Neodoljivo mi se smeši.Vuče me u sneg i valjamo se po njemu zajedno.Mokre.Uprljane.Srećne.


Ovaj post posvećujem svom Anđelu i svima koji su naučili da uživaju u malecnim stvarima koje život znače.Bog zna da ja još uvek radim na tome.

 

 

Komentari

Comment Icon

Da i ostane jedini ali je velik,ogroman i uvek treba da ti je sreća koju nemože da pretegnu nikakve kilotone ka onoj strani gde nema sreće a to je tvoj VELIKI ANĐEO koji uvek raste,uvećava se.Pozdravljam !!

Posted by: Jovan s.s. at 2011/03/02, 12:10
Comment Icon

Jovane hvala od srca!Tu si u pravu.U tekstu sam mislila na malecne stvaro koje svakodevno dobijamo na dar a ne umemo da ih cenimo,poput osmeha...medjutim za Anđela si u pravu.POLjubac veliki ti šaljem

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 12:24
Comment Icon

..sreća je i u tim malim 'gramićima'lepih svakodnevnih poklona..ali,za tvoju sreću,u tvom Anđelu nisam ni mogao napisati gram..

Posted by: Jovan s.s. at 2011/03/02, 12:31
Comment Icon

najveca sreca je tvoj andjeo jer ti je to tvoja najveca sreca jer sve drugo ce doci na svoje mesto

Posted by: stakler at 2011/03/02, 12:32
Comment Icon

Jovane,stakler hvala vam do neba!

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 12:40
Comment Icon

Prlelep tekst koji nas tera da se zamislimo nad svojim životima, tek kada naiđemo na tonu tuge shvatimo kako smo malo cenili gram sreće...Ali uvek naiđe nova pahulja , novi gram sreće samo treba znati sačekati

Posted by: brankicavucica at 2011/03/02, 12:51
Comment Icon

Prlelep tekst koji nas tera da se zamislimo nad svojim životima, tek kada naiđemo na tonu tuge shvatimo kako smo malo cenili gram sreće...Ali uvek naiđe nova pahulja , novi gram sreće samo treba znati sačekati

Posted by: brankicavucica at 2011/03/02, 12:52
Comment Icon

Odličan tekst. Slažem se 100%. Izgleda da su ljubav i sreća mogući i na Zemlji i to sad!

Posted by: Janakis at 2011/03/02, 12:56
Comment Icon

Sreća je svuda oko nas, treba je prepoznati i prigrliti. Uvek sam za svoju decu nalazila vremena. Za šetnju, čitanje, druženje. Najlepši trenuci. Ne bih ih se nikad odrekla. Sada kada su već poveliki, malo manje se "igramo", ali još uvek se družimo i mazimo.

Posted by: Mira kuglof at 2011/03/02, 13:05
Comment Icon

Sitnice..kao zagrljaj njegov..poljubac..osmeh..kao ruka u ruci..pogled u tami..život me je naučio da uživam u sitnicama..

Posted by: Vilabezkrila at 2011/03/02, 14:08
Comment Icon

Vila...evo jedne sitnice..Tanjana nam se nešto nejavlja,zagubila se gde li je..????

Posted by: Jovan s.s. at 2011/03/02, 14:18
Comment Icon

sada dok budes citala (a i drugi) ovaj komentar, eto, cim se javih, ti dobi (vi dobiste) jos jedan gram srece, jer cete se smejati mom komentaru i sto se uopste javih!

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 14:51
Comment Icon

Brankicevuce,hvala ti sto ti se text dopada.i ja tako mislim.tek nas tuga natera da taj gram srece otkrijemo!poljubac ti saljem,hvala sto si ovde i obecavam da cu svratiti cim uzmognem na tvoj blog da ga pazljivo i detaljno iscitam

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 14:55
Comment Icon

Janakis,prijatelju moguci su...jos samo da poradimo na njima u medjuljudskim odnosima.veliki poljubac

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 14:57
Comment Icon

Mirokuglof u pravu si!deca su na prvom mesto ali gram srece treba traziti u osmesima dragih osoba,lepim recima...svakoga dana svako od nas barem gram srece na dar dobija.veliki poljubac

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 15:00
Comment Icon

Vilosaduplimkrila tako je!u gramima srece!ljubim te

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 15:01
Comment Icon

Jovane,hvala na brizi...nije mi bilo dobro pa sam zaspala.kada sam se probudila zatekla sam svog andjela pored kreveta i sve vase prelepe koment.i pomislila kako mi danas zivot nije ponudio gram srece vec najmanje kg.

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 15:04
Comment Icon

Marcoantonice,napisala sam koment.jovanu pre nego sto sam procitala tvoj!da li je to neka sudbina :)) ljub ljub

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 15:07
Comment Icon

ljub ljub ja tebe i jos dve kile!

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 15:08
Comment Icon

kad napises Jovanu, ko da si i meni...Je li tako Jovane?

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 15:13
Comment Icon

Bas si me obradovala :) Nisam mogla neko vreme da se ukljucim i onda sam svratila do tebe i prvo sto se uocava je napredak, introspekcija, osvescivanje! Dusa je konacno zakoracila u proces izlecenja. Aleluja!!!

Posted by: tanjanakic at 2011/03/02, 15:17
Comment Icon

???
Nisam primetio ovaj nik ranije
"tanjanakic" jel to greska ili stvarno postoji???

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 15:27
Comment Icon

Tanjanakic ,obozavam te!hvala sto si prvo svratila kod mene!obostrano je volim da procitam sve sto napises i cesto se potpisujem ispod tvojih textova.ljubim te i vidimo se nas dve.aleluja

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 15:32
Comment Icon

Marcoant hehe tako je!tanjanakic,nije greska taj nik.ona je moja imenjakinja i pritateljica kako virtuelno tako i na javi(nadam se da sam to smela da kazem)veoma cesto i istomisljenica

Posted by: Tanjana at 2011/03/02, 15:35
Comment Icon

aha, dobro, znaci sestra?

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 16:05
Comment Icon

Sigurna sam da od viska ljubavi niko nije postao los covek. Ali i gram je dovoljan za srecu:)))

Ja tebe saljem kilotone iste i da ti reknem da mi je bas drago sto si sa svojim Andjelom uzivala danas po ovom kijametu:))) Njoj to, sigurna sam, znaci vise nego sto je najveca mera! ako uopste postoji mera za srecu i ljubav:)))

kiss obema, a za nju jos i Zima, pesmica:)))

Posted by: persefona at 2011/03/02, 16:14
Comment Icon

:0 poz andjelu

Posted by: GASTRO city at 2011/03/02, 17:01
Comment Icon

.opravdano...spavanje..
Marko,ako tako ti kažeš..

Posted by: Jovan s.s. at 2011/03/02, 17:06
Comment Icon

tako, haug.

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 17:12
Comment Icon

Marco sestra mije vila,zato pazi šta radiš i kako se ponašaš :))tanjanakic mi je imenica i istomišljenica

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 17:18
Comment Icon

Persefona,sreco srecna am sto si tu.ljubim te do neba.hvala za pesmicu

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 17:20
Comment Icon

JOvane,nije to spavanje baš.Nije mi bilo dobro...hvala šti si brinuo .poljubac to šaljem

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 17:21
Comment Icon

Gastro,hvala ti.Pozdrav veliki

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 17:21
Comment Icon

miran sam ko bubica!

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 17:26
Comment Icon

Opravdano ne baš spavanje i briga...samoopravda li nas...ne se brigaš..važno da si dobro...

Posted by: Jovan s.s. at 2011/03/02, 17:29
Comment Icon

Marco htedoh da kažem imenjakinja a ne imenica hehehe .dobro,šalim se malo,znaš ti da ti verujem ;))

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 17:31
Comment Icon

Jovane,ne baš najbolje ali puno bolje.hvala na brizi.poljubac

Posted by: tanjana at 2011/03/02, 17:32
Comment Icon

verujem, tanjana...

Posted by: marcoantonie at 2011/03/02, 17:33
Comment Icon

Marko-Antonieeeeeeeee,poslao si juce komentar u 17:33 minutaaaaaaaaa,veliki si Rimljanin!Pozdrav veliki!!!!!!!!!!!!

Posted by: Maja-Ultra at 2011/03/03, 15:16
Comment Icon

Dobro je podsetiti "neke" ovim tekstom...

Posted by: sanjam at 2011/03/05, 09:38
Comment Icon

Sanjam.dobro je znam...

Posted by: Tanjana at 2011/03/05, 09:40
Dodaj komentar





Zapamti me

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS Powered by LifeType and blog.co.yu